Sinoć, 25. maja, u restoranu Stara Skadarlija, održana je nesvakidašnja promocija knjige Vuleta Žurića „Narodnjakova smrt“. U duhu knjige, koja prati uspon i pad Sokola – pevača setnih refrena turbo-folk pesama, autor je nakon uvodne reči otpevao pesme „Sokolov let“ i „Grandov dnevnik o Čarnojeviću“, svojevrsnu metaforu slike sveta u kojoj živimo. Odabrani stihovi ovih pesama glase:
Bićeš cvetak A ja pčela Trljaćemo naša tela Sve do jeseni Kad na zemlju smrt je sela Kad umire sve
Smrt je moja rodna gruda Nema čuda, nema čuda Iz raja je razglednica Bedan sam ko izbeglica
Ubiću se sad Tako mi života Nisam više tvoj To je ta sramota
Došao je kraj Upali mi sveću Cveće stavi Na moj grob na Lešću
Nakon izvođenja pesama, posetiocima su podeljeni glasački listići, kako bi izglasali hit romana. Posle prebrojavanja glasova, „komisijski je utvrđeno“ da je od ukupno 65 listića, jedan proglašen nevažećim, a najviše glasova, 36, osvojila je pesma „Grandov dnevnik o Čarnojeviću“.
Posetioci su nakon muzičkog dela videli film „Mrtav čovek ne štuca“, Miloša Ajdinovića, nagrađenog na 11. Festivalu studentskog filma. Scenario za ovaj film napisao je autor knjige Vule Žurić. O knjizi i filmu, kao ogledalu lokalnih naravi, govorio je filmski reditelj i kritičar Marko Kostić.
Na kraju promocije, Vule Žurić je još jednom, na oduševljenje prisutnih, izveo pobedničku pesmu „Grandov dnevnik o Čarnojeviću“.
Bret Iston Elis, autor jednog od najvećih romana našeg vremena „Američki psiho“, u „Krhotinama“, punim napetosti i crnog humora, prikazuje traumatičan gubitak nevinosti i složen prelazak u odraslo dob...
Godina 1355. Car Dušan je otrovan...
Mladen Nestorović u romanu „Put carstva: Vranama na radost“ pokazuje kako jedan vrstan pripovedač piše o važnim istorijskim temama, jasnim, uverljivim, živim je...
Alisa je ponovo u Zemlji čuda, ali tamo je zatekla bledu senku onoga što je nekada bila. Zato svaki vođa pokreta kreće u borbu da obnovi Zemlju čuda kakvu je voleo.
Nekada je tu bilo šale i duh...
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.